AUTORI

Edward Bulwer-Lytton

Edward Bulwer-Lytton (1803.-1873), engleski romanopisac, pjesnik, dramatičar i diplomat; njegova uspješna književna karijera započela je 1820., s objavljivanjem knjige pjesama. U pisanju se služio različitim žanrovima, uključujući povijesnu fikciju, društveni i pustolovni roman te znanstvenu fantastiku. Uz Vril – moć rase koja dolazi, najpoznatija su mu djela The Last Days of Pompeii (1834.), Zanoni (1842.), The Last of the Barons (1843.), A Strange Story (1862.)…

Bronisław Geremek

Bronisław Geremek (1932.-2008), povjesničar, političar i profesor humanističkih znanosti, ubraja se među najveće intelektualne umove poljske humanističke misli 20. stoljeća. Kao posljedica dugogodišnjega proučavanja svjetskih arhiva, nacionalnih biblioteka, policijskih dosjea i privatnih izvora, krajem osamdesetih godina u Poljskoj su se pojavile knjige koje su obilježile njegov povjesničarski rad: Marginalci u srednjovjekovnome Parizu (Ludzie marginesu w średniowiecznym Paryżu. XIV–XV wiek), Svakodnevni život u Parizu u doba Françoisa Villona (Życie codzienne w Paryżu Franciszka Villona), Svijet „prosjačke opere“. Prikaz skitnica i sirotinje u europskim književnostima XV-XVII. stoljeća (Świat „opery żebraczej”. Obraz włóczęgów i nędzarzy w literaturach europejskich XV–XVII wieku) te Samilost i vješala. Povijest siromaštva i milosrđa (Litość i szubienica. Dzieje nędzy i miłosierdzia). Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada za svoj znanstveni rad.

Stefan Grabiński

Stefan Grabiński (1887-1936) bio je poljski autor fantastičnih i pripovijesti koje bi se mogle uvrstiti u žanr horora. Nazivaju ga poljskim Poeom ili poljskim Lovecraftom. Grabiński je bio majstor žanra i nedvojbeno je svevremenski klasik. U književnosti se pojavio zbirkom novela Fragmenti neobičnog. U tmini vjere (Z wyjątkow. W pomrokach wiary, 1909), a potom je zašutio na gotovo punih deset godina. Godine 1918. objavljuje zbirku pripovijedaka Na brdu ruža (Na wzgórzu róż), a 1919. izlazi mu najpoznatija zbirka kojom je ostvario kratkotrajnu slavu: Demon kretanja (Demon ruchu). Napisao je i zbirke Mahniti hodočasnik (Szalony pątnik, 1920) te Neobična pripovijest (Niesamowita opowieść, 1922) i još četiri romana.

Richard Kieckhefer

Richard Kieckhefer (1946.), profesor religije i povijesti na Northwestern Universityju, SAD. Bavi se europskim kasnim srednjim vijekom, posebice srednjovjekovnim imaginarijem. Prvenstveno ga zanima interdisciplinarni pristup te poveznice između elitne i pučke kulture u promišljanju kulturne povijesti. Uz Magiju u srednjem vijeku najpoznatije su mu knjige European Witch Trials (Routledge & Kegan Paul, 1976.) Repression of Heresy in Medieval Germany (Pennsylvania, 1979.), Unquiet Souls (Chicago, 1984.), Forbidden Rites (Sutton and Penn State, 1997.), Theology in Stone (Oxford, 2004.).

Joseph Rudyard Kipling

Joseph Rudyard Kipling (1865. – 1936.) engleski je novinar, pisac kratkih priča, pjesnik i romanopisac. Rođen je u Indiji, u kojoj je pronašao nadahnuće za većinu svojih djela. Prvi je od engleskih književnika 1907. dobio Nobelovu nagradu. Uz roman Kim, najpoznatija su mu djela Knjige o džungli (The Jungle Book, 1894.; The Second Jungle Book, 1895.), od kratkih priča Čovjek koji je htio biti kralj (The Man Who Would Be King, 1888.), te pjesme Breme bijelog čovjeka (The White Man’s Burden, 1899.) i Ako (If –, 1910.).

Frank Klaassen

Frank Klaassen je profesor na Sveučilištu u Saskatchewanu, Kanada. Osim djela Transformacije magije: zabranjena učena magija u kasnom srednjovjekovlju i renesansi, za koje je dobio nagradu Margaret Wade Labarge, napisao je i Making Magic in Elizabethan England (2019.), The Magic of Rogues: Necromancers and Authority in Early Tudor England (2021.) te je u pripremi Everyday Magicians in Tudor England (posljednja dva djela napisao je u koautorstvu sa Sharon Wright). U brojnim člancima bavi se različitim aspektima magije u kasnom srednjovjekovlju i ranom novovjekovlju, usmjeravajući se pogotovo na rukopisnu građu. Posljednjih godina sudjeluje u različitim oblicima popularizacije povijesti, uključujući nekoliko muzejskih izložbi i povijesnih igara.

Stanisław Lem

Stanisław Lem (1921.-2006.), poljski književnik, filozof, satiričar i futurolog. Jedan od najpoznatijih pisca i teoretičara znanstvene fantastike i najprevođeniji poljski književnik. Krajem 1950-ih i početkom 1960-ih nastaju Lemovi najpoznatiji romani Eden, Povratak sa zvijezda, Solaris, Nepobjedivi, Glas gospodara i Cyberiada. Ove, 2021. godine slavimo stogodišnjicu rođenja ovog velikog pisca koja je popraćena i s nekoliko hrvatskih prijevoda.

Crni Los

Crni Los (1863. – 1950.) pripadnik je naroda Oglala Sioux sjevernoameričkih Indijanaca. U svome kazivanju, koje je Joseph Epes Brown zabilježio 1947. godine, prenosi dio duhovnih tradicija i glavne obrede Oglala Siouxa, poštujući osjećaj odgovornosti i poslanja za širenje i razumijevanje duhovnih uvida i vrednota svoga naroda koje su, nažalost, većim dijelom posve iskorijenjene.

Krzysztof Pomian

Krzysztof Pomian (r. 1934.), poljski filozof, povjesničar i esejist. Cijeli je radni vijek proveo u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS) u Francuskoj, usto poučavajući na Školi za napredne studije u društvenim znanostima (EHESS), na École du Louvre, na Sveučilištu u Ženevi i na drugim inozemnim sveučilištima. Danas je počasni istraživački ravnatelj CNRS-a i professor emeritus na Sveučilištu Nikole Kopernika u Toruńu. Od 2001. godine znanstveni je ravnatelj Muzeja Europe u Bruxellesu. Kao filozof, uglavnom se bavi problemima spoznaje. Kao povjesničar, istražuje povijest europske kulture te povijest zbirki i muzeja.

Napisao je brojna svjetski zapažena djela iz kulturne povijesti, povijesti mentaliteta, povijesne antropologije te povijesti europske kulture. Pored kapitalnog djela Povijest kao predmet znanja. Historija i filozofija u srednjovjekovnoj misli, možemo izdvojiti i L’Ordre du temps (1984.), Drogi kultury europejskiej (1996.), Sur l’histoire, Gallimard (1999.), Wenecja w kulturze europejskiej (2000.), Oblicza dwudziestego wieku (2002.) te Ibn Khaldûn au prisme de l’Occident (2006.).

Emilio Salgari

Emilio Salgari (Verona, 1862. – Torino, 1911.) bio je svjetski poznat talijanski književnik. Iznimnu popularnost stekao je kao pisac za mlade. Dvjestotinjak pustolovnih romana i pripovijedaka napisao je pod utjecajem J. Vernea, E. Suea i A. Dumasa oca, koje je smjestio u egzotične i daleke krajeve. Najpoznatiji mu je ciklus o malezijskim gusarima, prema istoimenome romanu o gusaru Sandokanu. Mnogobrojna su njegova djela prenesena na film i televiziju, čime je i na taj način stekao veliku popularnost. Unatoč velikim književnim uspjesima i popularnosti, život je proveo u financijskim teškoćama i okončao ga tragično.

David Starkey

David Starkey (1945.), povjesničar te radijski i televizijski voditelj. Gostujući je profesor na Sveučilištu u Kentu, a do 1998. godine predavao je povijest na London School of Economics. Specijalizirao se za povijest kuće Tudor, o čemu je napisao nekoliko knjiga. Uz Elizabetu: borba za prijestolje najpoznatije su mu knjige The Reign of Henry VIII: Personalities and Politics (1986), Rivals in Power: the Lives and Letters of the Great Tudor Dynasties (1990), The Six Wives: The Queens of Henry VIII (2003), Monarchy: From the Middle Ages to Modernity (2006), Henry: Model of a Tyrant (2016).

Elly R. Truitt

Elly R. Truitt (1975.) profesorica je povijesti na Odsjeku za povijest Bryn Mawr Collegea u Pennsylvaniji. Poučava srednjovjekovnu povijest, uključujući kolegije o srednjovjekovnoj medicini, povijesti magije, intelektualnoj povijesti, križarskim ratovima i dvorskoj kulturi. Njezini istraživački interesi obuhvaćaju povijest znanosti, medicine i tehnologije. Objavljeni su joj znanstveni članci iz povijesti astronomije, farmakobotanike, urarstva i automata. U pripremi je njezina druga knjiga, The Stunning Inventions of Roger Bacon: Scientific Knowledge and the Promise of Technology.

Jules Verne

Jules Verne (1828. – 1905.), svjetski je poznat i najprevođeniji francuski romanopisac. Prvi veliki uspjeh postigao je pustolovnim romanom Pet tjedana u balonu, kojim je započeo niz od ukupno 62 romana pod zajedničkim naslovom Neobična putovanja (Voyages extraordinaires). Uz Visinsko selo, najpoznatiji su: Put u središte Zemlje, Djeca kapetana Granta, Put na Mjesec, Dvadeset tisuća milja pod morem, Put oko svijeta za osamdeset dana, Tajanstveni otok, Carev glasnik, Matijaš Sandorf s radnjom u Istri i Dvorac u Karpatima. Pustolovna fabula putovanja egzotičnim i neistraženim prostorima često se isprepliće sa simboličkim putovanjima unutarnjeg sazrijevanja.

Elémire Zolla

Elémire Zolla (1926. – 2002.) bio je talijanski esejist, filozof i povjesničar religija i vrstan poznavatelj ezoterijskih doktrina i istraživač istočnjačkog i zapadnjačkog misticizma. Tijekom svog dugog i plodonosnog života napisao niz vrlo značajnih djela u domeni intelektualne i kulturne povijesti, kao i u nas slabo poznate povijesti ezoterije i misticizma (Le origini del trascendentalismo, I mistici dell’Occidente, Che cos’è la tradizione?, L’esotismo nelle letterature moderne, Le potenze dell’anima: morfologia dello spirito nella storia della cultura, anatomia dell’uomo spirituale).